Ruta (ruta graveolens)

Vrijeme je za učinit travaricu. Uz dobru rakiju lozovaču, kadulju, koromač i rogač potrebna je i ruta. Talijani prave travaricu stavljajući u rakiju samo rutu. Grappa alla ruta, rekli bi.

Foto osvrt na izložbu "Čuvari putovanja"

Donosimo vam fotografije s jučerašnjeg otvorenja izložbe Natalije Borčić "Čuvari putovanja" u Galeriji Karas, Zagreb. Foto: Juraj Vuglač

Izložbu možete pogledati do 29.4.2018. Radno vrijeme Galerije Karas: Sri i pet: 9 – 15 | čet: 15 – 19 | Sub i ned: 9 – 12 Pon, uto, praznikom: zatvoreno. Više o izložbi pročitajte na poveznici: 

http://www.hdlu.hr/2018/04/izlozba-natalia-borcic-cuvari-putovanja/

Natalia Borčić

Više fotografija pogledajte - OVDJE!

DEŽGRACIJA u Visu! Ulaz slobodan.

VIŠKA PREMIJERA KAZALIŠNE PREDSTAVE

Petak, 20.04. 2018. godine u 20 h, Hrvatski dom u Visu

Ulaz slobodan

Autor drame Dežgracija Siniša Brajčić je profesor ali i nagrađivani amaterski glumac, zatim ribar te svakako etablirani dramski autor. Za ovu prigodu, uz uprizorenjeDežgracije, jedne od njegove tri drame iz knjige Viška trilogija, u produkciji HNK u Varaždinu, važno je sagledati Sinišu Brajčića upravo kao kao dramatičara. Uz adaptacije na viški govor nekih stranih dramskih tekstova i radiodramsku izvedbu ovo je za njega drugo autorsko kazališno uprizorenje, a prvo je bilo nagrađivana Veja, etnomonodrama iznjedrena prema Libru viškiga jazika Androta Fortunatota Rokija.

Siniša Brajčić u Dežgraciji kroz likove gostioničara Mikule, prognanice/kuharice Zane, umirovljenog  ribara Viska, gradonačelnika, pročelnice gradske uprave Olge, novinarke Hani i Pismora govori o tome kako on doživljava ovo naše danas na škoju – tragično, mračno, tek ponekad ironično i smiješno, ali uvijek upozoravajuće. Riječ je tu ne samo o lokalnoj politici i sukobu svjetonazora, nego i o „kuntreštavanju“ vezano uz turizam, urbanizam, kulinastvo, prostorne planove i nautiku, ali ponajviše: razotkrivanje javnih i osobnih tajni. A one su vezane uz ljubav danas ali i jučer, tj nekad davno. Važnu ulogu tu ima jedna slika koja otkriva puno toga, ali publici treba ostaviti da je sama doživi u kazalištu. Ovaj put u produkciji HNK u Varaždinu, ali u zagrebačkom kazalištu Vidra, a poslije u Visu, pa širom Dalmacije, po ostalim otocima,a možda i dalje ... Sretna bila plovidba Dežgraciji  koja upozorava, navodi na razmišljanje, ali daje i katarzu, što je u današnje vrijeme rijetko i - ma koliko mi šutili o tome ili se autor i ne složio – daje nadu, tj. krejoncu. Jer ako o nekim stvarima otvoreno i jasno progovorimo - a dramsko pismo ovako visokoga nivoa kakvo Rošotovo (da upotrijebimo i autorov nadimak po kome ga svi na škoju znaju) svakako jest, je tu nenadomjestivo -  možemo ih riješiti, popraviti, nastaviti postojati i posebno: biti, živjeti, voljeti i – stvarati! Posebno na lipom viškom jaziku ...

Evo što sam autor govori o svome djelu: „Postajući ruvinani i ravnodušni ljudi – bezgušta i šušta ... kada se na sve to nažunto samo demografsko stanje na mojim škojimapostalo mi je jasno, do boli, da ne mogu samo čekati čekanje da bi dočekao čekanje samo ... Eto, zato sam iz svoje utrobe progovorio o ovom našem dereverso movimentu normalnosti, i to u drami, koja mi se kao forma činila najpogodnijom. U njima sam pokušao napisati sve ono što sam znao i umio, ostavljajući tako svoju poruku u boci, prije svega, onim ljudima koji brodeći još uvijek budni sanjaju i bacelaju ... Ali, za reći pravo, svojim dramama samo pokušavam spasiti svoje vlastito ljudsko dostojanstvo.“

Redateljica  Julia Klier svoje viđenje drame tumači ovako: „Osunčani jadranski otok često je sinonim za opuštanje, poetičnost, hedonizam. Evocira nostalgične uspomene na ljeto i neka prošla bezbrižnija vremena. Dežgracija idealiziranim namaštavanjima suprotstavlja surovu realnost - realnost otoka zimi. Ustajalost, usamljenost, otuđenost. Odumiranje otoka kao mikrokozmosa - dok turisti dolaze, mladi odlaze, a starci umiru.“

Književnik i također dramatičar Tahir Mujičić ovako piše: „ ... i tako je Sinša Brajčić ... „osudivši sam sebe“ na svojevrstan povratak korijenima i okružnu, zanatima predaka i miru koji omogućava kontemplaciju i distancu od neuroza teatarskih središta, postao izuzetno zanimljiv fenomen suvremene dramske riječi. ... Siniša Brajčić svojom se predanošću kazalištu i njegovoj književnosti, svojom nadarenošću i osjećajem za ono bitno (dramsko, dramaturško, dijaloško), te temeljnom, kako teatarskom tako i lingvističkom neospornom pismenošću, daje kao autor koji nas vraća starom dobrom kazališnom štivu ... I upravo zato želim da izdrži u tom stvaralačkom smjeru ...“

Akademik Tonko Maroević svoj doživljaj iznosi  autoru osobno te mu piše ovako: „ Libar sam proštija s guštom i empatijom. Veja je izvrsna ... U dramama se izvrsno boriš s „općim mjestima“ i pojednostavljenim stilizacijama likova ... a sve to kompenziraš prodorima koji imaju i autobiografsku crtu ... U svakom slučaju i literarno i etički i lokalpatriotski impresivan ishod ... Spreman sam posvjedočiti o snazi povoda i značenju tvoga angažmana ...“

Što naglasiti za kraj? Drama je aktualna, zaslužuje pozornost i gledanost, posebno zato jer je nastala uz pomoć prijatelja, a to su prof.  Dunja Bezjak, članovi MH Varaždin i ostali. Siniša najbolje zna – koji su to ... (A. Fa.)

Aloe arborescens

Malo tko nije čuo za recept od aloe arborescens kojeg je osmislio i knjigom "Rak je izlječiv" pronio svijetom franjevački redovnik Romano Zago iz Brazila. Tu vrstu aloe nije problem naći na našem škoju kao ni općenito na našim otocima i priobalju. 

Kako ono kažu? Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu...

Nikša Sviličić objavio novu knjigu: Druga strana slutnje

Vijest da je jedon Pojor i Višanin objavio novu knjigu (roman Druga strana slutnje) i popratni spot ne možeš ne objaviti.

Najavni spot za roman "Druga strana slutnje", autora Nikše Sviličića.

Roman o ljubavi, smrti i karmi, u raznim omjerima tih sastojaka.

Ivo Lesić iz arhiva izvukao dosad nepoznatu pjesmu Vinka Coce “Šta je čovik”

Nova pjesma pokojnog trogirskog tenora Vinka Coce bit će publici predstavljena ovog tjedna.

Jedan od najboljih hrvatskih pjevača umro je 2013., no splitski skladatelj Ivo Lesić iz arhiva je izvukao pjesmu koju je Vinko Coce snimio još 2005. godine i koja dosad nije bila izvodjena.

“Radi se o pjesmi “Šta je čovik” koju sam uglazbio i aranžirao na tekst Asje Kahle. Vinko Coce i ja te 2005. smo razgovarali o tome da mu napravim čitav album, no nakon što je nastala ova pjesma, on je otišao na turneju, a ja sam osnovao lutkarsko kazalište i tako se naš plan u hodu promijenio”, ispričao je Ivo Lesić.

Zanimljiv je i razlog zbog kojeg je baš sada odlučio u eter pustiti Cocinu izvedbu pjesme “Šta je čovik”.

“Imam dijete s posebnim potrebama koje ima apsolutni sluh i on je u jednom trenutku počeo pjevušiti “Šta je čovik, ko to zna, ka svića šta u mraku kratko sja”. I ja se tad sjetim da je sin to zapamtio dok smo snimali i onda sam izvukao pjesmu iz arhiva i doradio je”, otkrio je Ivo Lesić.

U cijelu se priču uključio i Croatia Records te pripomogao u realizaciji video spota kojeg je režirao Željko Petreš.  Video spot možete pogledati ovdje: https://youtu.be/cmu84lu0iKw

( info kadar)

12. malonogometni dječji turnir S. Jurja VIS- 2018

SuPerKultura 3 – povodom Dana planeta Zemlje

SuPerKultura 3 – povodom Dana planeta Zemlje

Kako je otok Vis još krajem veljače postao kulturni i edukativni centar koji ugošćuje brojne domaće umjetnike i pedagoge te svojim otočanima, djeci i odraslima, omogućuje pristup kontinuiranim kvalitetnim sadržajima našom „SuPerKulturom“, njezino novo izdanje koje najavljujemo za vikend 19.-22.4.  dogodit će se u čast našem planetu.  

Stoga ćemo program i započeti na tu temu. U Komuni u Komiži 19.4. u 20h održat će se otvoreno predavanje za javnost Ante Radonića: "Čudesni svjetovi Sunčeva sustava" nakon kojeg će biti noćno promatranje neba kroz teleskop.

Više o predavanju: Oko naše zvijezde-Sunca kruži nebrojeno mnoštvo nebeskih tijela. U ovom predavanju upoznat ćemo planete, njihove mjesece, asteroide, komete. Vidjet ćemo kako izgledaju njihove površine i što se sve tamo nalazi. Svemirske letjelice poslale su nam spektakularne snimke izuzetno zanimljivih i neobičnih prizora od kojih zastaje dah. Mnoga otkrića iznenadila su i zbunila znanstvenike. Predavanje će biti popraćeno mnoštvom slika.

Ante Radonić preko 40 godina radio je u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla"u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Održava aktualna javna predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 800 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Najviše je pisao za časopis zagrebačke zvjezdarnice “Čovjek i svemir”(od 1970.) te za časopis "Priroda" Hrvatskog prirodoslovnog društva. Stalni je stručni suradnik tjedne emisije “Andromeda”, posvećene istraživanju svemira, na Drugom programu Hrvatskog radija utorkom od 20:00 do 22.00 sata (već 21 godinu, od 1997.). Česti je gost u emisijama na radiju i televiziji gdje komentira događaje i dostignuća u svemirskoj tehnologiji i istraživanju svemira. Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture (2014.).

U kazališnom programu ZIMSKOG TEATRA NA VISU dolazi nam „Mala crvena kuća“ za djecu 3-10g u izvedbi Mejreme Reuter u dvorani Spomendom u Komiži u petak 20.4. u 11h. MALA CRVENA KUĆA je priča o kući bez vrata, bez prozora s dimnjakom u sredini i sa zvijezdom unutra. Tajna koja se provlači kroz priču sjedinjuje sve aktere u glazbeno scenski doživljaj u kojem su potrebni samo dobra volja i pregršt mašte. Stekla je veliku popularnost, ne samo među djecom nego i roditeljima jer nakon predstave djeca jedu voće bez da ih se na to posebno nagovara.

Ulaz na predstavu je 25kn, a besplatni prijevoz za djecu iz Visa u Komižu i natrag omogućio je  Nautički centar Komiža.

Mejrema je rođena i školovala se u  Splitu, a potom je diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U hrvatskim kazalištima glumila je par godina, a onda otišla u Afriku na mjesto predavača na Američkom sveučilištu u Kairu gdje je na katedri za teatar predavala glumu, naprednu glumu, analizu teksta i umjetnost teatra. Nakon Egipta nastavila je rad kao umjetnica, edukator i terapeut u Rimu, Kuvajtu, Bangladešu i Libiji.

Osim predstave, Mejrema će za djecu Visa održati i SAHARSKO BLAGO, predstavljanje u kojem metodom „hands on the treasure“ djeca doznaju više o najvećoj pustinji na svijetu. Kroz priču, dakle auditivno, kroz slide i video prezentaciju, dakle vizualno ali i kroz taktilni aspekt, uzimajući direkto u ruke saharske geološke primjerke olivina, okamenjenog drveća, konglomerata, fosila, kristala, pustinjske ruže, ohlađene mjehure lave i pustinjske biljke koja se jednom kapljicom vode otvara, kao i sjekira iz kamenog doba, djeca mogu doživjeti energiju tog čarobnog prostranstva. U priči doznaju ne samo o geološkom i antropološkom blagu već o pojmu dezertifikacije i o ekologiji koja je glavna smjernica ovog projekta Mejreme Reuter koja je provela sedam i pol godina istražujući Saharu, jedan od najfascinatnijih dijelova ovog našeg prekrasnog planeta te radila na podizanju ekološke svijesti mladih na tri kontinenta.

Saharsko blago je na programu u subotu 21.4. u KC Ivan Vitić u 11h, a ulaz je besplatan.

Na Mejreminu inicijativu, članovi likovnih udruga „Emanuel Vidović“ i „Vasko Lipovac“ iz Splita, kao i drugi njezini kolege i prijatelji odlučili su pokloniti svoje umjetničke slike djeci Visa.  Mejrema će pripremiti i otvoriti izložbu „Besa za planet“ u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vis u subotu 21.4. u 18h. Slike će nakon toga preseliti u prostore dječjih vrtića i osnovnih škola u Visu i Komiži kako bi bile dostupne djeci. Uz otvorenje izložbe Mejrema će u subotu 21.4. u 18:30 u knjižnici u Visuodržati i predstavljanje knjige fotografija i priča „LIBIJA, PRIČA O LJUDIMA“.

Izložba umjetničkih fotografija „Libija,priča o ljudima“, Mejreme Reuter imala je svjetsko otvaranje u Kulturnom centru u Operi, rezidencijalnom predgrađu Milana, 30. ožujka 2012. Po prvi put publika je vidjela 33 fotografije velikog formata 80x60  koje su nastale tijekom  četverogodišnjeg boravka autorice u Libiji od 2003. do 2007. Ovom izložbom želja joj je nastaviti sa radom na fuziji kulture, umjetnosti i saznanja o tradicijama koje su osnova ljudskog dostojanstva i pravog napretka. Odgovore o humanosti u pravom smislu te riječi Mejrema ne dobija u bibliotekama ili institutima. Prave odgovore nalazi upravo među ljudima koji poznaju prirodu i žive u, na prvi pogled, nemogućim životnim uvjetima bez vode, medicinske pomoći ili škola. Jedna od najbogatijih naftnih zemalja svijeta zapravo doživljava upravo ovo kroz što cijeli svijet sada prolazi. Gramzljivost pojedinaca uobličava živote cijelog svijeta. I to na štetu svih nas. Ekološke i humane katastrofe sve su češće a trebalo bi biti obrnuto. Da li se mi uopće razvijamo ili smo žestoko manipulirani? Gdje idemo? U Libiji, Mejrema otkriva da je tradicija i kultura pravoga čovjeka daleko jača od svega. Njezine fotografije Libije nagrađivane su i od strane eminentnih fotografa i povjesničara umjetnosti. Naime, Mejrema je sudjelovala isključivo na onim natjecanjima gdje se nije prikazivalo ime autora već samo broj. Kad bi se proglasio pobjednik i kada bi se doznalo njegovo ili ovaj put njezino ime, desilo se da je u tri različite kategorije, Mejrema jednom kući donijela tri prve nagrade. Apolon, jedna od fotografija s izložbe, u višemetarskom formatu, dugo je krasila ulaz u središnjicu British Councila u  samom centru Londona. Uz fotografije, Mejrema je napisala i knjigu priča te ih sve skupa objavila u knjizi „Libija, priča o ljudima“ u izdanju CDV info d.o.o.

Program SuPerKulture dio je projekta "Permanent Art" te se realizira u suradnji s: Odysseuss line j.d.o.o.; Gradska knjižnica i čitaonica Vis, Zvjezadno selo Mosor, Nautički centar Komiža i brojnim institucijama i pojedincima s otoka Visa koji rado i kontinuirano spomažu rad BESE. Organizator je Umjetnička organizacija BESA, prvo i trenutno jedino profesionalno otočno kazalište u Hrvatskoj koje svojim radom spaja permakulturu kulturu u odgovoran način života na otoku. Od 2013. BESA je pokrenula kontinuiran program ljetnog BESA festivala i kazališnog kampa, ZIMSKI TEATAR NA VISU (organizacija gostovanja profesionalnih predstava), BACKSTAGE STUDIO (edukacija djece i odraslih, Split, Vis, Zadar) te predano radi na boljoj kvaliteti života na otoku Visu.

Program sufinancira: Ministarstvo kulture, Zaklada Kultura nova, Grad Komiža

Više o detaljima programa na FB I web stranici Kazališta BESA. 

Novo! Blues za dobri otok

Goranu ništa ne promakne pa nas je tako uputio na novootvoreni blog Blues za dobri otok. Autorica je Zorka Bibić sa susjednog nam otoka Hvara, a na blogu će se naći "priče i crtice koje čine naš komadić svijeta". Sudeći po prvoj priči uvjeren sam da će blog biti dobro posjećen.

Ukratko, ovo je dobrodošlica Zorki kao kolegici blogerici.