Slavomir Raffanelli o uzgoju limuna i protekloj berbi na Visu

Na otoku Visu završena je berba limuna. Godišnje se na Visu, koji ima bogomdane klimatske uvjete, ubere između 150 i 200 tona limuna. O limunu, rezultatima ovogodišnje berbe, planovima za budućnost, naš viški dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je sa Slavomirom  Rafanellijem, najvećim proizvođačem limuna na otoku Visu koji godišnje proizvede između 10 i 12 tona limuna i upravo se sprema za sadnju  novih stabala limuna.

Radio Split

Slavomir Raffanelli - medijska zvijezda s razlogom

Slavo je izuzetna osoba. Marljivost, poslovnost, vizija, ogromna energija i napose rezultati daju mu za pravo da "s predavaonice" govori o nekim temama iz gospodarskog i općeljudskog područja. Pa ako se nekima i ne sviđa njegov stil u komunikaciji, ako kompetenciju miješaju s arogancijom ili su samo zavidni što je visok, zgodan i plavook..., jedno ne mogu osporiti: Slavo je uspješan čovjek!

Limuni, masline, lignje i kantari, med ... donose prihod iza kojeg stoji pošten, konkretan rad, a ne transakcije s nekretninama, sprega s ovim ili onim, mutni poslovi i slično.

Svojim potezima, uspjesima i ukazivanjima privukao je medijsku pažnju, a posljednji primjer je u nedjeljnom Jutarnjem, članak u kojem ga nazivaju Viškim kraljem citrusa. A kralj ima što za reći. Nisam našao članak u digitalnom izdanju, pa ću ga ovako predstaviti. (n.k.)

Slavo "oteo" gustirnu makiji i gmizavcima

Gustirna! Ma koja gustirna!!! Mnogi se sjećate one velike, betonske slivne površine povrh Kuta koju je agresivna viška flora gotovo potpuno bila osvojila, mnogi su i povirili u bucol koji nije bio zaključan...

Sve je to bilo zapušteno u najširem značenju te riječi. Tako je bilo do nedavno dok se viški poduzetnik i vizionar Slavo (Slavomir Rafanelli) nije uhvatio posla.

Zašto vizionar? Pa, o vodi se radi. Vodi koja je sve skuplja, koje sve više nedostaje u svijetu, vodi bez koje nema života, koja će i požar ugasiti (ne dogodilo se da zatreba!)...koja napaja žednu zemlju. A i limuni su blizu, tu preko puta...

Kako god, betonski plato je sada uredan; bez friži, bez raslinja... Nakon toga je osvojena i unutrašnjost gustirne. Čovječe! Radi se o impozantnim dimenzijama.

Piše Slavo na svom FB profilu, 28. ožujka:
https://www.facebook.com/

Danas intrali u gustirnu,mirokul od gustirne.Gustirna imo tri prostorije.Ovo je parvo i nakon ciloga dona lavura vako je.

Pa navodi dimenzije koje nameću pitanje - ima li koja veća gustirna u Dalmaciji?

Pjaceta-Pjovet-Dota:površina 2180 metara kvadratnih.
Cisterna-Gustirna :sveukupna površina 180 metara kvadratnih.Visina 4,80 metara.
Kapacitet:87,4 vagona ili 874 kubika ili 874,000 litara vode.

Dogovorili smo susret kod gustirne. Radi reportaže... Bit će još zanimljivosti.

Tekst: Nikola Kežić

Foto: Slavomir Rafanelli