I viška HVIDRA poziva na prosvjed protiv obilježavanja tobožnjeg antifašističkog ustanka u Srbu

Iz viške HVIDRE poslali su ovaj materijal, kao i brojnim drugim medijima, radi objave. Fotografija je s weba, za ilustraciju.

Prosvjed u Srbu

Doneseno rješenje o provođenju istrage protiv četvorice okrivljenika

USKOK je, na temelju kaznene prijave Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija, donio rješenje o provođenju istrage protiv četvorice hrvatskih državljana (1970., 1959., 1971., 1959.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, davanja i primanja mita, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u utaji poreza ili carine. (3. 7. 2015.)  više >> 

Ovako glasi vijest objavljena suhoparnim, činovničkim, uskočko policijsko pravnim jezikom. A narod kroz genij karikaturiste voli to dočarati drugačije:

Braća Mamić na pripremama

Preminula fotografkinja Marija Braut

Žena koja je svojim crno-bijelim fotografijama ostavila neizbrisiv pečat, ikona zagrebačke fotografije, preminula je danas u 86. godini, javlja hrt.hr. Marija Braut dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, među kojima i Nagrade Grada Zagreba. Posljednju veliku izložbu 'Nepoznati Zagreb Marije Braut' imala je prije godinu dana u Umjetničkom paviljonu. Bilo je izloženo stotinjak crno-bijelih fotografija Zagreba kakav pamte starije generacije.

 Pročitaj cijeli članak...

Izvor: tportal.hr

...O svom životu i radu progovorila je u dokumentarnom filmu 'Marija hoda sama' iz 2009.
'To nije vedar film, ima sumornu notu baš kao i moj život; ničim se više ne da popraviti, kaj je tu je', rekla je Marija na premijeri.

Što se krije iza neslužbenog popisa "neperspektivnih" bivših vojnih objekata

VIS: Na Otoku postoji nekoliko podzemnih sistema bivše JNA, od kojih je velik broj potpuno devastiran, okraden i u derutnom stanju.

 http://vojnaimovina.milimap.com

Kada je sredinom prošle godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) najavio “Projekt 100”, očekivanja su bila velika jer se otvarala mogućnost da se bar dio “mrtvih kapitala” konačno stavi u funkciju.

“Cilj je nekretnine staviti u funkciju, imovina Republike Hrvatske mora i može biti u službi gospodarskog rasta, treba biti pokretač razvoja jedinica lokalne i područne samouprave, ujedno i prilika za inovatore i poduzetnike, investitore, županije, općine, za sve one s vizijom i idejom”, priopćili su tom prigodom iz DUUDI-ja. “Projekt 100” obuhvaća 100 nekretnina i 20 milijuna četvornih metara površine. Te se nekretnine nalaze u svim županijama, a uglavnom je riječ o bivšim vojnim objektima, građevinama i pripadajućem terenu uokolo tih zdanja.

Što je od svega toga realizirano, odnosno prodano, iznajmljeno ili prenamijenjeno, posebna je tema koja zaslužuje širi osvrt. Međutim, jedna je druga tema, također vezana uz neiskorištene nekretnine (zgrade, zemljište), posljednjih dana izazvala zanimanje javnosti. Riječ je o temi koja je osvanula na internetskoj stranici http://vojnaimovina.milimap.com, gdje je predstavljena karta (zemljovid) bivših napuštenih vojnih objekata u Hrvatskoj pod nazivom “Kome pri(o)padaju bivši vojni prostori”. Na karti su crvenim i zelenim zastavicama označene lokacije 231 vojne nekretnine, uz primjedbu da ih je MORH ocijenio neperspektivnim, ali u smislu da nisu upotrebljive za djelatnosti koje pokriva MORH, dok je, naravno, moguće njihovo korištenje ili prenamjena za druge svrhe. Uglavnom, crvene zastavice označavaju vojne prostore koji nemaju točnu lokaciju ili fotografiju, a zelene zastavice su za nekretnine kojima su dodijeljene točne koordinate i fotografije. Neke od tih nekretnina predane su na korištenje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), neke su predane na upravljanje jedinicama lokalne uprave ili samouprave, a neke su još uvijek pod upravom MORH-a.

Pročitaj cijeli članak...

Izvor: Glas Slavonije

Koga publika ovog blog-portala želi za Predsjedni-ka/cu?

Svi ga traže, a Šuker je na Visu!

Nacija traži Šukera, a on nije ni u Londonu ni u Bangkoku, ni na Karibima. Šuki je na Visu, u podzemnoj vili, gdje se rekreativno kocka i ljušti vugavu uz sir od divljih viških koza. Od njega se ne odvaja zamamna plavuša koja preferira rogačicu i hib.

Prije ručka Šuki obavezno trči nekoliko kilometara i to uzbrdo. Jučer je viđen kako u Hajdukovu dresu trči do Titove špilje. Dok je skakutao po partizanskoj skalinadi ispao mu je mobitel i tako je propustio panične Vrbanovićeve i Mamićeve pozive.

-Suki, mileni, javi se! Dalmosi su poludili, s*ebat' ce nas! - jedan je od dolaznih SMS-ova koje je nepošteni nalaznik Šukijeva mobitela, moguće viški Torcidaš, ovlaš "prelistao". Zvjezdica u posljednjem glagolu je Mamićeva. Finoća je to u izražavanju koja se ne gubi ni u ovako dramatičnim okolnostima.

Uzalud ti trud, Maminjo! Šuki je zaključio da mu za ovih nekoliko rajskih dana na Visu mobitel i ne treba, da ima pravo na malo zasluženog mira, nauči ponešto o Hajdukovoj povijesti i duhovno obnovljen lakše podnese dane koji dolaze.  A možda tako prosvijetljen već s Visa objavi da daje ostavku na mjesto predsjednika HNS-a? (n.k.)

Tagovi: Davor Šuker, Hajduk, Vis, HNS, Zdravko Mamić, Damir Vrbanović, ostavka, Torcida

Strašna svjedočanstva iz rata: Marijan Gubina

Gost emisije HRT-a Nedjeljom u dva bio je Marijan Gubina. Kao dijete proveo je 260 dana u zarobljeništvu u selu u blizini Vukovara. Prisjetio se svoje tragedije i objasnio kako to da danas nikoga ne mrzi već se zauzima za suživot i suradnju među različitim narodima.Napisao je knjigu 260 dana. 1. 8. 1991. godine bio je tragičan dan za mještane Dalja. Ujutro oko 4 sata počeo je napad na policijsku postaju u Dalju i na našu kuću u novom Dalju. U tom trenutku nisam razumio što se događa. Probudio me taj kaos, pucalo se oko kuće, letjeli su trombloni, krhotine po sobi..., rekao je Gubina.

Provalili su u našu kuću, počeli su mlatiti oca i majku. Ljudi su izgledali poprilično ružno, upečatljiva mi je bila izjava danas osuđenog ratnog zločinca mojem ocu: 'Čaruga, rekao sam ti da će doći naših pet minuta'. I tu je krenula naša tragedija, ispričao je svoja stradanja od prije 23 godine Marijan Gubina.

Mene su prvo smjestili u neku šupu sa životinjama, a potom su nas ubacili u, kako sam je ja zvao, betonsku kocku, u neljudske uvjete gdje su svi obavljali nuždu u jednu kantu, rekao je. Kasnije su on i otac tijekom zatočeništva bili dodijeljeni kao privatni robovi srpskim obiteljima, a skupljao je i tijela koja su onda agresori palili.

Pretukli su ga i bio je gotovo klinički mrtav. Netko ga je prebacio u dom zdravlja. Kada je došao k sebi, shvatili su da je Hrvat. Liječnica je burno reagirala i rekla: Ne mogu ja lečiti ustašu.Obitelj je u jednom trenutku pokušala pobjeći. No zalutali su i u Boboti, vjerujući da su naišli na Hrvatsku vojsku, nabasali na četnike. Jedva su izvukli živu glavu, a potom su vraćeni natrag.

Najstariju sestru silovali su pred očima cijele obitelji. Danas imam djecu i ne mogu niti pomisliti da ne mogu zaštititi svoje dijete, kazao je Gubina. Epilog je da su prije godinu i pol dvojica osuđeni na zatvorsku kaznu od 12,5 godina. Jedan je u bijegu u Danskoj i vodi se postupak za izručenje. 

O strašnim patnjama i zlostavljanju koje je proživio Marijan Gubina, a koje nisu prestale sve do 2002. godine, pogledajte u videoprilogu.