Bijela, žuta, plava...

Ruta (ruta graveolens)

Vrijeme je za učinit travaricu. Uz dobru rakiju lozovaču, kadulju, koromač i rogač potrebna je i ruta. Talijani prave travaricu stavljajući u rakiju samo rutu. Grappa alla ruta, rekli bi.

Aloe arborescens

Malo tko nije čuo za recept od aloe arborescens kojeg je osmislio i knjigom "Rak je izlječiv" pronio svijetom franjevački redovnik Romano Zago iz Brazila. Tu vrstu aloe nije problem naći na našem škoju kao ni općenito na našim otocima i priobalju. 

Kako ono kažu? Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu...

Golubovi, grlice, gugutke...

Jedno od mjesta gdje su se ove ptice (golubovi, grlice, gugutke... ) nastanile je kuća - kula Andreučić na Kutu. Jednog, koji je za dom izabrao izbočenu stražarnicu, sam uspio zumirati. 

Susjeda žali za sovicama koje su tu obitavale prije golubova. One joj ne bi zasrale lancune na sušilu k'o ovi vrozi.

Jesu li ovo golubovi ili grlice? Nemam pojma. Vi?

Viški Tom i Jerry

Dogodi se tako, trenutak, prigoda, situacija, kamera u džepu... Poklopi se sve. Mačka juri miša! Pomislite kako ćete nazočiti surovom prehrambenom lancu, a onda uvidite da ste sreli omiljene likove iz crtića. Uživo. Naše, domaće, Kućane 100 posto. Eto što radi Whiskas! Ni mačke nisu što su bile.

Hrvatski rendžeri okupit će se u Komiži gdje će obilježiti Svjetski dan rendžera

Svake godine 31. srpnja u cijelom svijetu se obilježava Svjetski dan rendžera. Toga dana  osvrćemo se na različite aspekte rada i života čuvara prirode- rendžera. Sjećamo se i odajemo počast rendžerima koji su svoj život izgubili na dužnosti. Radujemo se postignutom napretku  i  nadolazećim izazovima. Slavimo hrabrost, ustrajnost i  predanost onih rendžera koji  daju sve od sebe kako bi služili prirodu.

Cijela ideja kreće od Međunarodne federacije rendžera (IRF), neprofitne organizacije osnovane s ciljem podizanja svijesti i podrške rendžera kod njihove uloge u očuvanju našeg prirodnog i kulturnog naslijeđa. IRF je osnovan 1992. , i  ima članstvo od 60 rendžerskih udruga iz 46 zemalja svijeta, na šest kontinenata. U svim zemljama na ovaj dan se okupljaju rendžeri, pa tako i u Hrvatskoj. Ove godine taj dan obilježiti će se u Komiži, kroz projekciju filma The Thin Green Line autora Sean Willmorea. The Thin Green Line osim naslova filma, naziv je i zaklade za pomoć  obiteljima u kojima je netko stradao na poslovima zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti.  

Udruga Hrvatski rendžer je osnovana 2010.g. u cilju promicanja, razvitka i unapređenja struke nadzornika i čuvara prirode i njihove uloge u očuvanju zaštićenih prirodnih vrijednosti u Republici Hrvatskoj, te povezivanja sa srodnim strukovnim udrugama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Udruga trenutno broji 82 člana i na 7. Svjetskom kongresu renđera održanom 2012.g. u Tanzaniji postala je ravnopravni član  IRF-a.

31.srpnja 2015. u gradu Komiži hrvatski rendžeri okupit će se i obilježiti ovaj dan, informirajući javnost o svom poslu, ljepotama i opasnostima istog, zaštićenim područjima iz kojih dolaze. Kao dio IRF-a susret organizira Udruga Hrvatski rendžer u suradnji s JU Dalmatian Nature, TZ Komiža i JU Maksimir.

                                                                                                                           Udruga Hrvatski rendžer

Spašen Aries - Eleonorin sokol s Visa

Izvorni članak: vijesti.hrt.hr

Autor: Jović Tonkli/IB/HRT

Splitska ekipa HRT-a sasvim je slučajno upala u akciju spašavanja ozlijeđenog sokola! 

Riječ je, što priču čini uistinu posebnom, o Eleonorinu sokolu, jednoj od naših najugroženijih grabljivica, koja se gnijezdi samo na liticama pučinskih otoka poput Biševa, Sveca i Palagruže. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj živi tek 80-ak parova.

Ariesa, jer pernati je momak brzo dobio ime, možete upoznati u Komiži. Eleonorin sokol - koji svoje mjesto nažalost ima i u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske - sada tamo u rupčiću plaho traži pomoć.

Našli smo ga na Stupišću blizu Komiže u bazenu s kišnicom koju je JNA koristila za hlađenje topovskih cijevi, upao je unutra i nije mogao izaći, priča Goran Miletić iz Alternature.

Ta zakonom strogo zaštićena ptica imala je sreću što na Visu cvate vojni turizam. I što se potkopima provlače prirodoljupci.

Ne znam da li traži da ga nahranim ili gleda mene kao zalogaj, ali sam mu prevelik još. Meni se čini da je mlad i snažan je, iscrpljen i prestrašen je strašno, ali mislim da će se oporavit, da, zato što me već ugrizao par puta, kaže Goran.

Sitna je to vrsta, no krila može raširiti do metra. 

Ariesa su na kopnu dočekali šibenski sokolari. Uspjela je akcija ptičjeg GSS-a!

Ništa nije slomljeno, rentgen je pokazao da nema nikakvih povreda u smislu kostiju, nikakvih unutrašnjih parazita, kemijski nalazi krvi su ok, uzeli smo još krvne parazite i to je bilo negativno. Dakle, ptica je samo iscrpljena, rekao je Emilio Menđušić iz šibenskog Sokolarskog centra.

Vidi se da će biti dobro i po tome kako čvrsto drži marendu. No još ne leti, na intenzivnoj će njezi ostati tjedan do dva, dok ne ojača, a onda će Aries opet na Vis.

Agava umire cvjetajući

Agava ( aloj, agave americana). Prije nekoliko stoljeća stigla je u naše krajeve iz Meksika ili tropskog dijela Južne Amerike. Kažu da procvjeta svakih sto godina što nije točno. Procvjeta jednom u svom životu koji može dosegnuti i do 100 godina. To se može dogoditi i nakon 20, 30 ili 50 godina. Kako god, to cvjetanje je stoji života. Agava umire cvjetajući. Izazovno za misao pjesnika, filozofa, mistika...

Jutros sam napravio đir oko Češke vile i uočio veliki broj procvalih agava. Ne sjećam se da sam ih ikad prije toliko vidio. Kao da su se "odlučile" na masovni suicid. (n.k.)

...

Gušter (riba)

U nepunih mjesec dana dva puta sam na viškoj peškariji s mišoncom dobro poznatih riba uzeo i ovu, meni i mnogima nepoznatu ribu. I oni za koje sam očekivao da će je poznavati nisu se iskazali... Upit na facebooku rezultirao je brojnim točnim i netočnim odgovorima, ali i linkom na wikipediu. Radi se o gušteru (ribi).

"Gušter (lat. Synodus saurus) riba je iz porodice Synodontidae. Kod nas ima još jedan naziv udomaćen u dubrovačkoj okolici, a to je blavor, što je vrsta zmijolikog guštera. Naraste do 40 cm duljine i do 0,5 kg težine, a živi na pjeskovitom ili kamenitom terenu, na dubinama do 400 m^[1]. Glava guštera je šira od tijela, njuška zašiljena, s očima na vrh glave, donekle izbuljenima. Usta su prepuna šiljastih, igličastiz zuba, ima ih čak i na jeziku. Tijelo guštera je izduljeno, oblika torpeda, repna peraja dubokog V oblika. Gušter je predator, a hrani se pretežno drugim ribama, ali će uhvatiti i pojesti i sve ostalo što zaluta u njegovo lovno područje. Po danu uglavnom leži na dnu i miruje ili je zakopan u pijesak, a noću kreće u lov. Boja tijela mu je sivkasto plava ili sivkasto zelena, s velikim brojem mrlja i šara koje ga dobro kamufliraju kada ga se gleda odozgo. Trbuh mu je bjelkast. Često ga ronioci zamjenjuju za pauka jer vrlo sliči po boji i načinu ponašanja."

Višani je zovu gušćerica. 

Neispričana priča: Podivljale viške koze završit će u Gunji?

Pred tjedan dana, u medijskoj tišini, odvijao se lov na podivljale viške koze koje su, okupljene u dva stada, godinama harale Visom nanoseći poljoprivrednicima ogromnu štetu. Provodila se tako zanimljiva ideja da ih se polovi i transportira za pomoć Gunji.

U akciju se uključilo i lovačko društvo iz Zdenčine, a ulovljene koze bi završavale u Smokovu, odakle su trebale kamionom na trajekt.

Očekivao sam da će mi netko poslati više podataka i fotografije, ali evo...  Nema ih. Dopunite vi priču s vašim saznanjima. Fotografija u prilogu je arhivska, iz studenog 2006. godine.

http://www.jutarnji.hr/tristo-divljih-koza-pustosi-sve-pred-sobom/250439/

Vila Kaliopa dobila prinovu, a prinova kumu

Danas sam imao prigodu nazočiti sadnji prinove u slikovitom vrtu Vile Kaliopa. Grančica uzeta u vrtu Engleza kod "doma armije" izrasla je u stablo koje je svojom egzotikom i bujnošću zahtijevalo primjerenije mjesto, a primjerenijeg od Kaliope nema.

Goveja oko podne. Hortikulturni dvojac sa stablom, likor Ivo - Mezo i Car, žuri u zelenilo vrta, a likor kratko dobacuje: -Moga si ovo slikat!

I eto me za njima. Teta Ljube je tamo.I Marica. Teta Ljube se raspričala, pa saznajem sve osim kako se stablo zove i iz kojih je krajeva. Car kompetentno i okretno obavlja sadnju i carskim ukazom imenuje moju unučicu da bude kuma uz obred "krštenja" vodom - prvim zalijevanjem. Zapovjeđeno, učinjeno. Nek' mu je dug i plodan život! (n.k.)

Vrijes (vris): Moć otapanja kamenaca

Vrijes sadrži arbutin, tanine, saponine, flavonoide, enzime, limunsku kiselinu i mineralne soli, a najviše silikatne kiseline. Zbog ljekovitih tvari koje sadrži, vrijes je oduvijek vrlo cijenjen u narodnoj medicini, a posebno ga je cijenio Sebastian Kneipp. 

Od mnogobrojnih ljekovitih svojstava vrijesa najznačajnija je njegova moć otapanja kamenaca. Zbog toga vrijes i danas slovi kao izvrsno sredstvo protiv svih vrsta kamenaca. Jedino što je potrebno je ustrajnost u svakodnevnom uzimanju čaja tijekom nekoliko mjeseci, jer neki kamenci su sporo topivi i za njihovo otapanje je potrebno više vremena. Djelovanje vrijesa protiv žučnih kamenaca, bubrežnih kamenaca i kamenaca mokraćnog mjehura mnogo je jače ako se uzima čaj od cvjetova vrijesa ubranih ujesen.

Ostala ljekovita svojstva pogledajte na http://www.biljnaapoteka.info/index.php/2015/11/15/carobna-zimzelena-biljka-otapa-sve-vrste-kamenca-i-lijeci-sve-upale-orgnizma/

Foto: Nikola Kežić (listopad 2011)