Maja, žena koja pokreće otoke

Iako ih ponekad zovemo brodom, otoci ne plove. Stoje. Dok ne dođe Maja Jurišić, voditeljica Pokreta otoka. Ona ih, uz vašu pomoć, pokrene. Počinju se micati, doticati, dogovarati i prosvjedovati. I nije to prosvjed radi prosvjeda nego pružena ruka odgovornima da zajedno mijenjamo stvari. Da se otočane pita o rješenjima za otoke, da otoci prežive ovu turističku "pošast" koja donosi materijalno blagostanje, ali i zle slutnje. Ako netko može stvoriti i održati front zaštite otoka onda je to Maja. Fokusirana, elokventna i konkretna.

I malo šale za kraj: Što ćeš, Majo, "dopala te Šolta" i sad nosi taj "križ"!

*****

Ovih par rečenica napisao sam nakon našeg razgovora. Naime, Maja je željela razgovarati sa mnom budući je i moj blog nekakvo ogledalo otočkih specifičnosti i kronika ovih ubrzanih promjena koje se često otmu kontroli. Rado će  ponešto od tih sadržaja prenijeti na portalu Pokreta otoka ako je otočki prepoznatljivo i ilustrativno za program Pokreta.

Maja Jurišić (Pokret otoka) na Kutu

Jesu li naše plaže i luke stvarno naše?

OBJAVA ZA MEDIJE

Centar za mirovne studije u suradnji sa inicijativom Za Zlatni Rat i Pokretom otoka organizira 28. svibnja u Splitu, u Kinoteci Zlatna vrata s početkom u 16:00 sati, javnu tribinu simboličnog naziva "Jesu li naše plaže i luke stvarno naše?". Cilj tribine je na jednom mjestu okupiti otočane koji se suočavaju sa sličnim problemima proizašlih iz štetnosti Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te Zakona o koncesijama i stručnjake koji se ovom tematikom bave posljednjih nekoliko godina. Naime, navedeni Zakoni napisani su u suprotnosti održivog razvoja otoka te na štetu otočana i lokalnih zajednica, ne omogućavaju otočanima i lokalnim samoupravama da budu konkurentni u utrci za upravljanjem njihovim javnim dobrima te su kriteriji odobravanja koncesija diskutabilni i diskriminirajući prema lokalnim zajednicama. Također određene stavke Zakona nisu detaljno određene i ostavljaju prostor za manipulaciju i netransparetnost donošenja odluka. Sve navedeno ponukalo nas je da zajedno glasno i jasno iskažemo svoje nezadovoljstvo, ali i svoje prijedloge kojima bismo dugoročno sprječili štetnosti ovih Zakona i osigurali da upravljanje otočnim bogatstvima poput plaža i morskih luka bude u rukama otočana koji na otoku žive i rade cijelu godinu. Osim toga neophodno je definiranje reinvestiranja dobiti od izdanih koncesija u područja od kojih je profit i ostvaren te utvrđivanje transparentnih i odgovornih modela upravljanja javnim dobrima.

Na tribini će kao predstavnici konkretnih otočnih situacija gostovati predstavnici Raba (Damir Pijaža-Mikelić, NL Ostanak), Paga (Ante Dabo, gradonačelnik Novalje) i Brača (Josip Bačić, inicijativa Za zlatni rat), dok će im se sa strane predlagatelja rješenja pridružiti stručnjaci iz Zagreba (Sandra Benčić, CMS), Splita (Marko Bertolino) i Dubrovnika (Inicijativa Grad je naš).

Ovim putem pozivamo sve otočane s otoka i onih na privremenom radu u Splitu da nam se pridruže u velikom broju i upoznaju sa konkretnim informacijama na temu koja se tiče svih nas koji otoke volimo i živimo. Osim toga pozivamo i kandidate za župana u Splitsko Dalmatinskoj županiji Blaženka Bobana i Mira Bulja, te novoizabrane članove Županijske skupštine da svojim prisustvom doprinesu raspravi i iznesu svoje prijedloge rješavanja problema i iznalaženja rješenja u korist otoka i otočana!

Od 21. - 24. rujna na Visu: „Mediterranean Islands Conference 2016“

Zagreb, 19. rujna 2016.

POZIV ZA MEDIJE

Ideje za održivi razvoj mediteranskih otoka

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Veleučilište VERN' najavljuju konferenciju
„Mediterranean Islands Conference 2016“

Poštovani/a,

pozivamo Vas na

otvorenje međunarodne multidisciplinarne znanstvene konferencije

„Mediterranean Islands Conference 2016“
MIC-Vis 2016.

koje će se održati

u srijedu 21. rujna s početkom u 19:00 sati u VERN' Island School na otoku Visu
(Viškog boja 3, grad Vis).

Konferencija se održava uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović i pokroviteljstvo grada Visa, u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Veleučilišta VERN'

od 21. do 24. rujna
u međunarodnom sveučilišnom centru VERN' Island School.

Uvodničari na konferenciji bit će Dionigi Albera, direktor francuskog Instituta za etnologiju Mediterana te dr. sc. Joško Božanić, redovni profesor na Odsjeku za kroatistiku, Filozofskog fakulteta u Splitu.

Na konferenciji se očekuje sudjelovanje više od 100 sudionika iz 10 zemalja, koji će kroz prezentacije i diskusije iznijeti svoja zapažanja o razvojnim potencijalima mediteranskih otoka, kroz 16 različitih tema konferencije: arhitektura, demografija, geografija, javni servisi, kultura i tradicija, mediji i komunikacija, migracije, obnovljivi izvori energije, obrazovanje, održivi razvoj, poljoprivreda i ribarstvo, posao i gospodarstvo, povijest, sigurnost, turizam te umjetnost i književnost.

Cilj konferencije MIC-Vis 2016. je putem razmjene mišljenja, dijaloga i primjenjivih znanstvenih istraživanja donijeti nove spoznaje i razmišljanja te ponuditi određena rješenja za glavne izazove s kojima se susreću mediteranski otoci.

U okviru konferencije bit će prikazana izložba „Mali otoci – pioniri održivog razvoja“, koju organizira francuski Konzervatorij za primorje, te će biti održana hrvatska pretpremijera dokumentarnog filma „Dalmacija iz zraka“, producenta Branka Borčića.

Za sve dodatne informacije u vezi programa konferencije, molimo vas kontaktirajte Rina Medića, koordinatora projekta na email adresu rino.medic@vern.hrili posjetite stranicu http://www.mic-vis.eu/.

Don Ivica Huljev: OTOCI – “TREBALO BI…”

Evo odlomka iz teksta don Ivice čiji blog je mjesto na koje bi svi mi trebali češće "hodočastiti":

Nova "filoksera"

... Otoci, kao ni bilo koji dio Hrvatske, ne zavrjeđuju da se o njima prigodničarski, populistički i polupismeno govori, da ih se stavlja na dnevni red isključivo u kontekstu priče o poboljšanju turističke slike Hrvatske, kao dio kolaža o hrvatskim ljepotama ili kao dio predizborne mantre. To sužavanje predstavlja svojevrsnu kolonizaciju otoka na koju odgovorni i svjesni, bilo pojedinci bilo grupacije, ne smiju pristati. Takav pristup – a on je krajnje očit u sadašnjem trenutku – predstavlja novu “filokseru” koja dovodi do iskorjenjivanja otoka i otočana iz životnog krvotoka Hrvatske i prijeti stanjem u kojem ni sami otočani više neće htjeti živjeti u mentalno i demografski opustošenim i nestabilnim uvjetima. Stječe se dojam da bi otoci ponajprije trebali opskrbljivati potrebe dobrostojeće “gospode” s kopna kako bi tijekom ljetnih mjeseci imali što ugodniji odmor ili ubirali sezonske prihode, bilo u pojedinačne džepove bilo na naslov ovog ili onog proračuna. Drugo, izgleda, što ponekad djeluje simpatično i ohrabrujuće, da sve više prerastamo u rezervat za proširenje naslova na UNESCO-voj listi zaštićene baštine, dok istodobno demografski i intelektualni resursi na otocima nestaju ili dosežu stanje po onoj otočkoj: “Kupus izi kozu!” Tko to sada ne vidi, očito se pomirio s bezizlaznim stanjem....

Pročitaj cijeli članak...
Izvor: kroz-samariju.net

Interes građana veliki: Više od 1.900 zahtjeva za energetsku obnovu

Fond na raspolaganju ima gotovo 200 milijuna kuna namijenjenih bespovratnim subvencijama za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

U prvih mjesec dana od objave natječaja za subvencije namijenjene energetskoj obnovi obiteljskih kuća Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaprimio je više od 1.900 zahtjeva građana, objavio je Novi list. Podsjetimo, Fond na raspolaganju ima gotovo 200 milijuna kuna namijenjenih bespovratnim subvencijama za energetsku obnovu obiteljskih kuća građevinske bruto površine do 600 četvornih metara, koje imaju najviše tri stambene jedinice, i u kojima je više od polovice površine namijenjeno stanovanju.

Dobiti se može od 40 do 80 posto sredstava od ukupne investicije, pri čemu najviše 168.000 kuna na područjima od posebne državne skrbi i u prvoj skupini otoka (Vis, Susak, Dugi otok, Zlarin i mnogi drugi nerazvijeni ili nedovoljno razvijeni, odnosno mali, povremeno nastanjeni otoci), do najviše 126.000 kuna za kuću u brdsko-planinskom području i na ostalim otocima, te do najviše 84.000 kuna na svim drugim područjima.

Izvor: Poslovni.hr