Liga na korte - rezultati

Izvor: Provislo

Vrtićki maskenbal

Jutros su maškarani mališani iz viškog dječjeg vrtića krenuli do Ravnice Matice hrvatske na svoj maskenbal. Pratile su ih tete, tetak, roditelji i moja kamera. Pre polazak stali su pred "streljački stroj" iz kojeg se pucalo fotoaparatima, tabletima, mobitelima...

Prošetajte i vi s nama i zaplešite!

Jakša u HAZU

Zagreb, 12. veljače – Hrvatski pjesnik akademik Jakša Fiamengo, koji je 2014. izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost predstavljen je u četvrtak 12. veljače u Knjižnici HAZU, u nazočnosti brojnih članova Akademije, istaknutih osoba iz svijeta književnosti i glazbe i drugih poštovatelja njegova djela.

Kako je u uvodu istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, izbor Jakše Fiamenga za akademika velik je dobitak za HAZU s obzirom na važnost koju ima kao jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pjesnika, kao i zbog popularnosti koju je stekao u najširoj javnosti, posebno kao autor dalmatinskih šansona, kao što su Karoca gre, Piva klapa ispo` volta, Sutra će te ponit, Infiša sam u te i Nadalina. Akademik Kusić kao karakteristiku Fiamengova opusa istaknuo je pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju, čime se nadovezuje na tradiciju koja seže od vremena Marka Marulića. „Hrvatska akademija ponosna je što ima ovakvog člana“, kazao je akademik Kusić.

O pjesničkom portretu akademika Fiamenga govorio je akademik Tonko Maroević koji je rekao da čitanje Fiamengovih tekstova zahtijeva sabranost jer se zbog ljepote stihova često ne percipiraju u potpunosti. I on je istaknuo važnost mediteranskih motiva u Fiamengovu stvaralaštvu i poručio da akademik Fiamengo u malim pojedinostima vidi cjelinu. O svojoj suradnji s akademikom Jakšom Fiamengom kao autorom nekih njezinih pjesama govorila je i pjevačica Tereza Kesovija.

Stihove akademika Fiamenga govorili su dramski umjetnici Marija Kohn, Špiro Guberina, Jelena Miholjević i Robert Kurbaša, a izbor iz njegovih uglazbljenih pjesama izvela je klapa Petrada iz Zagreba. Na kraju pjesmu” Riječi Riječi”otpjevala je Majda Jazbec , supruga Jakše Fiamenga.

Akademik Jakša Fiamengo rođen je 1946. u Komiži, a od 1962. Živi u Splitu. Objavio je 44 knjige pjesama, a pojedine pjesme prevedene su mu na više od 15 svjetskih jezika. Za svoj rad dobio je brojna ugledna priznanja.

Večer su uljepšali gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević, prva je gradonačelnica u povijesti Komiže i otoka Visa, ali i cijele Splitsko- dalmatinske županije, te gradonačelnik Visa Ivo Radica.

Tekst i fotografije: Nives Gajdobranski

Labirint fekalnih i oborinskih voda na Kutu

Najveći grop kuškog "podzemlja" je na dionici od govornice, pored Studenca, pa do rive. Od starine tu prolazi, kamenom zidani, kanal za oborinske vode s kojim su opet nešto užim četvrtastim kamenim kanalima bile uvezane konobe. Lipo obrađeni kamen, pokrivne kamene ploče sa zubom... Mora bit da je onako 'na gotovo' poslužio kamen iz stare ISSE.

Dok su konobe služile samo za vino i dok je kanal bio održavan sve je štimalo. Opereš konobu sve ide u kanal, pa u more. Kad je Vis dobio vodovod, kad su stigli zahodi ( kad se prestalo kakati u sikic i bacat u more ) najjeftinije i najlakše je bilo spojit se na kanal za oborinske vode. Ne treba se onda čuditi kad u vrijeme poplava voda suklja iz wc školjke. Ima i obrnutih situacija, da su oborinske vode uvezane u novu kanalizaciju - kolektor. Podloza! Treba reći kako u gradsku kanalizaciju (kolektor) neki dijelovi Kuta nisu bili spojeni, a život traži svoje...

Ovaj kanal na Kutu zanimljiv je po tome što kroz njega teče voda i kad nema oborina (znači da kupi i podzemne vode ), pa je to gotovo cjelogodišnji potok, a u vrijeme velikih kiša vodena bujica iz kanala kroz spomenute poveznice ulazi u konobe. Da ne spominjemo kako tom trasom prolazi i "rika", ponornica kojom se cijedi Velo poje nakon poplava i koja izbija na kuške bunare; od Munjca pa sve do onih uz samo more. Dok su konobe bile konobe nije bilo velikog zla, ali kako su konobe posljednjih desetljeća postali dnevni boravci nastane frka u vrijeme povodnja. To je priroda, to je voda... Dođe i prođe. Čovjek je pravi problem. Neznanje, nebriga i površnost. Kopa se za ovo ili ono, pa se ošteti pokrivna kamena ploča kanala, prešuti se, ne sanira se oštećenje i u kanal se uruši zemlja i zatrpa ga. Zaboravi se kud prolazi kanal, pa se promaši uvezivanje drugog kanala ... Svašta nešto.

Danas su radnici Vodovoda i odvodnje ručno otkopavali kanal, pa pretpostavljam da će ga cijelog otkriti i konačno cjelovito utvrditi stanje i protočnost, urediti ga i preusmjeriti fekalne ispuste iz kuća u gradsku kanalizaciju, a bilo bi mudro iskoristiti priliku i zamijeniti stare vodovodne cijevi prije betoniranja, da se ne bi opet svako malo kopalo i krpilo. Dobro bi došlo da stalno s njima bude i netko iz Gradine, da se i bagerić koristi, da se razmijene podaci. Jesu to dvije odvojene firme, ali kod ovako važnih komunalnih poslova svi smo jedna firma, zar ne? (n.k.)

U četvrtak otvaranje ponuda za Češku vilu

U četvrtak, 12. veljače u 10 sati u prostorijama DUUDI-ja u Zagrebu otvaraju se pristigle ponude za Češku vilu.

Po posljednjim podacima pristigle su 4 ponude (ukoliko do isteka roka nije zaprimljena još neka).

Pristigle ponude razmatrat će povjerenstvo u kojem je, kao član, i viški gradonačelnik Ivo Radica. (n.k.)

Boćarska liga otoka Visa - rezultati 9. kola

Olujna bura obustavila radove na Kutu

Razbija se more o novu kušku rivu, a oblaci soli sprejaju prvi red kuća. Prehladno je i prevjetrovito i za radove na Kutu.

Sasvim blizu Malte, a sutra možda Dubrovnika, Lastova, Visa?

Evo jedne zanimljive priče iz života pomorca. Autor je naš Višanin i Kućanin Juraj Tomić koji će vam rječju, fotografijom i videom približiti izbjegličku dramu i izazove s kojima se susreću pomorci. Nije to daleko od nas, upozorava Jure. (n.k.)

                                       

Budući da sam već dugo redoviti pratitelj Vašeg bloga, koji mi zaista često približi Vis i ugodno skrati ionako duge dane na brodu, odlučio sam poslati Vama i naravno svima koji prate Blog jednu tužnu priču, ali nažalost istinitu koja prikazuje koliko uistinu nekada malo vrijedi ljudski život.

Dana 05/02/2015 u 09:00 dobili smo poruku od MRCC Rome da je na poziciji 50 milja sjeverno od Tripolija uočen gumenjak sa emigrantima iz Afrike. Odmah po dojavi smo krenuli prema zadanoj poziciji ( 35 milja jugoistočno od nas) te smo i dalje pratili upute od MRCC Rome.

Nakon tri sata plovidbe smo ugledali gumenjak na horizontu te smo započeli akciju spašavanja unesrećenih. Neću Vam ni govoriti u kakvim su higijenskim uvjetima i stanju bili, neću govoriti o stupnju razvoja unesrećenih, sve će bit jasnije nakon kratke snimke koju sam uspio zabilježiti. Nikakva vrst komunikacije sa njima nije nažalost moguća. Akcija je uspješno završena, 80 ljudi je smješteno na palubu, odahnuli smo.

Međutim, zove zapovjednik sa mosta da je nekih 9 milja od te pozicije još jedan gumenjak. Šok za svih, ali šta se može, krenuli smo prema njima. Ugledali smo i njih nakon 45 minuta te ponovno krenuli u akciju. Ovaj put ih je bilo 99. U oba slučaja su bili isključivo muškarci, po mojoj procjeni od nekih 17- 35 godina. Nakon toga (17:00) smo dobili upute da proslijedimo za Lampedusu gdje smo i došli narednog dana u 08:00 te predali 179 izbjeglica vlastima. Nismo imali većih problema tijekom putovanja. Pokušali smo im dati jesti, ali je onda među njima nastala tuča, te smo morali odustati i zaključati se u nadgrađe broda. Mislim da će se brod čistiti najmanje 3 dana.

Kada sam 2007 godine plovio na brodu "Brodospas Sun", radili smo na istom polju (Bahr Essalam) i imali smo jedno jedino spašavanje tijekom cijelog ugovora i to u ljetno doba. Nisam tada čuo od kolega da su imali sličnih situacija. Sjećam se da smo prije spašavanja ukrcali sa platforme trojicu libijskih vojnika koji su ustvari i odradili akciju. Posada je bila sasvim sigurna. Usporedbe radi, prijašnja smjena je na ovom brodu imala 5 spašavanja u 42 dana, a mi 2 u jednom danu, jedinom danu kada smo imali lijepo vrijeme. Pitam se šta ce biti ljeti?! Ovo je zaista postao veliki problem, naročito nakon sloma Libije.

Nažalost svi su svjesni toga da će izbjeglica biti, ali nitko ništa ne poduzima, prepustili su brigu pomorcima koji su dužni po SOLAS konvenciji pružiti pomoć unesrećenima na moru.

Nitko se od nas nije osjećao ugodno, ni po pitanju sigurnosti ni po pitanju straha od mogućih zaraza. Bila je to neprospavana noć za sve nas.

Naslov sam dao "Sasvim blizu Malte" da čitaoci ne promisle da se ovo događa negdje na drugom kraju svijeta, ovo se događa sasvim blizu poznatog turističkog odredišta i sasvim blizu našeg Jadrana.

Možemo se jedino nadati da uskoro neće neki malo jači i veći brod sa sličnim "teretom" doploviti pred zidine Dubrovnika, obale Mljeta, Lastova ili našeg Visa. Ne želim biti zloduh, ali mislim da se Hrvatska mora unaprijed spremiti i imati plan u slučaju toga jer je mogućnost iz dana u dan sve veća.

Srdačan pozdrav Vama i svima koji prate Blog.

Juraj Tomić, C/O

"OOC Cougar"

Brod "OOC Cougar" je u vlasništvu Njemačke kompanije Opielok. Izgrađen je 2008 u Norveškoj, a namjena mu je opskrba platformi na moru.

Dug je 73.6 m, širok 16.0 m te vije Liberijsku zastavu.

Komunala: Razgovor s direktorom Gradine Vis d.o.o.

Gradina Vis d.o.o. ,  trgovačko društvo za obavljanje  komunalnih djelatnosti i pružanje usluga u nautičkom turizmu na području grada Visa osnovano je u kolovozu 2014.godine  spajanjem  dvije tvrtke u 100%-tnom vlasništvu grada Visa, Gradine d.o.o.( za komunalne djelatnosti) i Issa Adria Nautike( za pružanje  usluga u nautičkom turizmu). Osnovne djelatnosti ovog viškog društva su čistoća, groblja, parking, nautika, kino, ribarnica i tržnica.

O pripremama za turističku sezonu, ulaganjima u vozni park i nove podzemne kontejnere(cca 2 milijuna kuna), te o ostalim aktualnostima naš dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je direktorom gradske tvrtke Gradina Vis, dipl.oecc. Matom Ivčevićem:

Izvor: http://radio.hrt.hr/radio-split/